PREDSTAVLJANJE REZULTATA EU PROJEKTA„OPREMANJE POLUINDUSTRIJSKOG PRAKTIKUMA ZA RAZVOJ NOVIH PREHRAMBENIH TEHNOLOGIJA“

Dana 14. svibnja 2021. održana je konferencija povodom završetka projekta „Opremanje poluindustrijskog praktikuma za razvoj novih prehrambenih tehnologija“- (KK.01.1.1.02.0001) financiranog bespovratnim sredstvima u 100 %-tnom iznosu iz EU fondova kroz modalitet „Ulaganje u organizacijsku reformu i infrastrukturu u sektoru istraživanja, razvoja i inovacija“. Ukupna vrijednost projekta bila je 8.250.550,00 kn, a projekt se provodio u razdoblju od 01. srpnja 2018 do 31. svibnja 2021 godine (Food Processing Hub (pbf.hr).

Prisutnima su se na konferenciji obratili rektor Sveučilišta u Zagrebu prof. dr. sc. Damir Boras, dekanica Prehrambeno-biotehnološkog fakulteta prof. dr. sc. Jadranka Frece te voditelj projekta prof. dr. sc. Zoran Herceg.

Tijekom svojih obraćanja govornici su naglasili da je realizacijom projekta provedena detaljna adaptacija postojećeg prostora Laboratorija za procesno-prehrambeno inženjerstvo PBF-a i nabavka potrebne procesne i analitičke opreme (uređaj za obradu hrane pulsirajućim svjetlom, uređaj za obradu hrane pulsirajućim električnim poljem, uređaj za obradu hrane visokim hidrostatskim tlakom, cijevni i pločasti izmjenjivač topline, uređaj za produciranje radiofrekventne (RF) hladne plazme, uređaj za produkciju visokonaponskog plazma pražnjenja, uređaj za mikrovalnu ekstrakciju, uređaj za superkritičnu ekstrakciju biološki aktivnih komponenti iz hrane, uređaj za plinsku kromatografiju s masenim spektrofotometrom (trostruki kvadropolni GC/MS), uređaj za određivanje slobodnih radikala – ESR, uređaj za diferencijalnu motridbenu kalorimetriju – DSC i uređaj za određivanje reoloških svojstava – viskozimetar) čime su stvoreni uvjeti za organizacijsku reformu PBF-a. Organizacijaska reforma provedena je kroz osnivanje SREDIŠTA ZA RAZVOJ INOVATIVNIH TEHNIKA PROCESIRANJA HRANE što je rezultiralo jačanjem kapaciteta za istraživanje, razvoj i inovacije te razvojem znanstvenoistraživačke, obrazovne i tehnološke infrastrukture PBF-a.

Naglasili su da je ovim projektom omogućen razvoj znanstvene izvrsnosti i inovacija pri čemu je u Hrvatskoj po prvi puta moguća primjena i razvoj inovativnih tehnika obrade hrane što će omogućiti razvoj proizvodnih kapaciteta prehrambene industrije kroz razvoj visoko vrijednih, nutritivnih, minimalno tretiranih, funkcionalnih prehrambenih proizvoda u suradnji s različitim čimbenicima tržišta hrane, od primarnih proizvođača, preko industrije sve do trgovačkih društava. Kroz razvoj novih tehnika i tehnologija prehrambene industrije cilj je razviti tehnologiju koja će minimalno utjecati na kvalitetu samog proizvoda, a značajno će smanjiti emisiju ugljičnog dioksida, potrošnju energije, produkciju otpada, potrošnje vode i slično.

Istaknuli su da će novoosnovano Središte podignuti i  obrazovanje studenata PBF-a na višu razinu budući da su studenti sada u mogućnosti kroz praktičnu nastavu upoznati se sa  novim procesnim rješenjima u prehrambenoj industriji koja predstavljaju njenu budućnost.

Novo osnovano Središte omogućiti će bolje integriranje PBF-a u Europski istraživački prostor, kao znanstveno-istraživačkog i obrazovnog centra na području biotehničkih znanosti kroz mogućnost apliciranja na međunarodne projekte na koje do sada nismo bili u mogućnosti aplicirati zbog nedostatne infrastrukture.

Samo održivost Središta postići će se suradnjom s gospodarstvom kojima će se ponuditi usluge pri rješavanju specifičnih problema unutar proizvodnog procesa; pomoć pri nabavljanju inovativne opreme uz istovremenu obuku osoblja za osnovno korištenje; razvoj novih proizvoda prema zahtjevima investitora; ispitivanje mogućnosti novih tehnika pri obradi specifične hrane i slično. U cilju primjene novo razvijenih procesnih rješenja u gospodarstvu, naglašeno je da su već uspostavljeni kontakti sa zainteresiranim gospodarskim subjektima te potpisani i prvi ugovori.

Prof. dr. sc. Zoran Herceg na kraju je naglasio da uspijevamo samo kad naši korisnici uspiju, a mi moramo nastaviti razvijati svoje kapacitete za razvoj i isporuku proizvoda i usluga radi pružanja podrške sadašnjim i budućim korisnicima Središta za razvoj inovativnih tehnika procesiranja hrane.

Kratki opis projekta: Sljedeći svjetske trendove projektni tim dugi niz godina bavi se proučavanjem mogućnosti primjene različitih inovativnih tehnika obrade hrane koje su pokazale mogućnost zamjene klasičnih postupaka konzerviranja, prije svega termičke obrade (pasterizacije i sterilizacije) kojom se danas obrađuje veći dio prehrambenih proizvoda. Realizacijom projekta kroz adaptaciju postojećeg prostora Laboratorija za procesno-prehrambeno inženjerstvo i nabavkom potrebne procesne i analitičke opreme poboljšati će se kvaliteta i dostupnost istraživanja i obrazovnih usluga, laboratorij će se integrirati u Europski istraživački prostor na području prehrambene tehnologije, a obrazovanje studenata podići će se na višu razinu upoznavajući studente kroz praktičnu nastavu sa uređajima i novim procesnim rješenjima. Ovim projektom omogućiti će se razvoj znanstvene izvrsnosti i inovacija pri čemu će u Hrvatskoj prvi puta biti moguća primjena inovativnih tehnika obrade hrane što će omogućiti razvoj proizvodnih kapaciteta prehrambene industrije kroz razvoj visoko nutritivnih, zdravih, minimalno tretiranih, funkcionalnih prehrambenih proizvoda u suradnji s različitim čimbenicima tržišta hrane, od primarnih proizvođača, preko industrije sve do trgovačkih društava. Razvoj inovativnih tehnika procesiranja omogućiti će proizvodnju hrane s visokom dodanom vrijednošću koja ujedno spada u kategoriju funkcionalne hrane u kojoj su očuvani biološki aktivni sastojci koji pozitivno utječu na zdravlje potrošača. Isto ima za cilj zadovoljenje specifičnih zahtjeva proizvoda naspram regulatornih zahtjeva, kao i omogućavanje prilagodbe međusobnih utjecaja.

U razvoju tehnika i tehnologija prehrambene industrije i prerade hrane cilj je razviti tehnologiju koja će minimalno utjecati na kvalitetu samog proizvoda, kao i utjecaj iste na emisiju ugljičnog dioksida, potrošnju energije i drugoga, kako bi sve bilo u skladu s „green“ i „cleen“ tehnologijom koja neće utjecati ili će imati efekt smanjenja utjecaja na količinu i zbrinjavanje otpada, potrošnje vode i sličnoga. Potrebno je naglasiti da je primjena navedenih tehnologija u mogućnosti značajno smanjiti emisiju ugljičnog dioksida u RH budući da ulaze u kategoriju netermalnih postupaka, za razliku od klasičnih postupaka procesiranja hrane, prije svega pasterizacije i sterilizacije, koje zahtjevaju primjenu procesnih para za čiju se tvorbu koriste značajne količine energije. Navedene tehnike mogu se koristiti i za pročišćavanje otpadnih voda prehrambene i inih industrija pri čemu se mogu ostvariti inovativna rješenja u području zbrinjavanja i održivog upravljanja otpadnim vodama te stoga promiču i održivost okoliša. Sinergijski efekt projektom ispoštovanih zahtjeva prema proizvodima i tehnologiji (proizvodnja i prerada sigurne hrane s visokom dodanom vrijednošću te istraživanje i razvoj u okviru cijelog prehrambenog lanca) direktno je usmjeren na održivu, konkurentnu i učinkovitu preradu hrane, a ujedno se čuva biološka vrijednost i stvaranje autohtonih, lokalno uzgojenih i proizvedenih proizvoda koji su prepoznatljivi na širokom tržištu. Iz svega je vidljivo da će se projektom provoditi „pametna i specijalistička“ istraživanja i razvoj novih tehnika i tehnologija ključnih za prehrambenu industriju, čime će se olakšati njihova primjena u samoj industriji koja će na taj način povećati konkurentnost i inovativnost na globalnom tržištu, a sustavi upravljanja učinkovitošću omogućiti će da se vrednuje i poboljša produktivnost i učinkovitost usluga, te će se stvarati i koristiti praktične metode i postupci kako bi se vještine pretvorile u sposobnosti i dovele do boljih rezultata.